Ovaj program je multidisciplinarni tim UKC-a u Tuzli, koji pored koordinatora doc.dr. Fuada Pašića čine još i endokrinolozi, gastroenterolozi, psihijatri, klinički psiholozi, anesteziolozi i hirurzi, počeo primjenjivati 2011. godine.
Pomenutoj realizaciji programa prethodilo je potpisivanje protokola o saradnji u transferu znanja iz oblasti liječenja patološke pretilosti, odnosno barijatrijske hirurgije, između Kliničko-bolničkog centra (KBC) Sestre milosrdnice iz Hrvatske i tuzlanskog UKC-a.
"Dobro strateški postavljena misija i vizija menadžmenta UKC-a u Tuzli i vodstva Klinike za hirurgiju u razvoju ovog vida liječenja gojaznosti ne bi bila moguća bez nesebične pomoći istinskih prijatelja iz Republike Hrvatske, odnosno KBC-a Sestre milosrdnice. Definitivno najveće zasluge za ovakve obećavajuće rezultate u BiH, odnosno u UKC-u u Tuzli, ne bi bilo moguće postići bez transfera znanja prof. dr. Miroslava Bekavca Bešlina, jednog, mogu slobodno mogu reći, hirurškog dragulja kojeg ima Republika Hrvatska. Mi smo u stalnom kontaktu, kritički analiziramo naše rezultate i naučno ih sagledavamo", kazao je u razgovoru za Klix.ba doc. dr. Fuad Pašić, šef Odjela opće abdominalne hirurgije koji djeluje pri Klinici za hirurgiju UKC-a u Tuzli.
Prvi pacijent sa 260 kilograma
Prvi operativni zahvat tuzlanski stručnjaci obavili su u februaru 2011. godine u KBC-u Sestre milosrdnice na pacijentu koji je patio od patološke pretilosti, sa težinom od 260 kilograma.
Nakon uspješno izvedene operacije tuzlanski tim postao je prvi u regiji koji je hirurški zahvat primijenio na pacijentu koji je u to vrijeme imao najviše kilograma, s obzirom na to da je u Hrvatskoj nešto prije ovog obavljen zahvat na pacijentu koji je imao 240 kilograma.
Od povratka iz Hrvatske do danas, tuzlanski tim putem četiri hirurška modaliteta obradio je više od 30 pacijenata, a svoje povjerenje osim građana iz svih dijelova naše zemlje, ukazale su im i pretile osobe iz Hrvatske, Crne Gore, ali i Sjedinjenih Američkih Država.
"Da bi se multidisciplinarno bavili patološkom pretilošću i pratećim udruženim oboljenjima vezanim za nju neophodno je da ispunite određene uslove. Morate imati formiran multidisciplinarni tim koji čine endokrinolozi, gastroenterolozi, psihijatri, klinički psiholozi, anesteziolozi i hirurzi, a koji vrlo dobro upoznati s liječenjem pacijenata s prekomjernom tjelesnom težinom. S obzirom na to da se radi o pacijentima koji imaju kompleksne multiorganske probleme, u proces liječenja ovih pacijenata trebaju biti uključeni centri izvrsnosti koji su etablirani te mogu da se uhvate ukoštac multidimenzionalno sa svim problemima koji prate ove pacijente", istakao je Pašić.
Ugradnja balona, gastrična premosnica...
Multidisciplinarni tuzlanski tim razvija personaliziran pristup u hirurgiji patološke pretilosti. Uvažavajući mnogobrojne faktore kao što su dob, udružena oboljenja, ali i raspored visceralnog masnog tkiva, pomenuti tim pravi individualni model liječenja za svakog pacijenta.
Shodno pomenutom, Pašić ističe da će neki pacijenti nakon kompletne protokolarne obrade imati indikaciju da im se ugradi intragastrični balon u želudac. Tu proceduru, kaže on, rade interventni gastroenterolozi u Klinici za interne bolesti UKC-a u Tuzli.
Ovom metodom, dodaje Pašić, unutar šest mjeseci pretilim pacijentima trebala bi se smanjiti tjelesna težina i anesteziološki rizici, čime bi bilo omogućeno sigurnije izvođenje nekih od operacijskih zahvata iz palete barijatrijskih hirurških procedura.
Drugim pacijentima zbog ekstremne gojaznosti bit će primorani izvesti najmutilantniji barijatrijski zahvat – Scopinarovu operaciju, dok će neki imati dvoetapno hirurško liječenje zbog velikog anesteziološkog i hirurškog rizika. Također, neki će biti za gastričnu premosnicu.
Napomenuvši da je životni vijek 25-godišnjaka s prekomjernom tjelesnom težinom kraći za 12 godina od vršnjaka sa normalnom težinom, Pašić je naveo i nekoliko dijagnoza direktno povezanih s pretilošću, a među njima su: dijabetes tipa 2, povišen krvni pritisak, kardiovaskularne i cerebrovaskularne bolesti, osteoartritis, apneja, masna infiltracija jetre, ali i veća učestalost karcinoma.
Određena doza straha
Prvi kontakt kako u preoperativnom, tako i u postoperativnom tretmanu s pacijentom ostvaruje Samra Osmančević, odgovorna medicinska sestra u Odjelu opće abdominalne hirurgije.
"Pacijenti za nas obično čuju putem drugih pacijenata koji su već prošli ovaj tretman, ali i putem društvenih mreža i foruma. Uglavnom, ja sam prva kontakt osoba kojoj se ti pacijenti javljaju, a dalje dogovaramo prvi razgovor sa šefom. Od prvog razgovora do operativnog tretmana treba proći šest sedmica", kaže Osmančević.
Osmančević dodaje da je uglavnom riječ o motivisanim osobama koji žele postići određene promjene na sebi, međutim određena doza straha kod svakog od pacijenata postoji.
"Malo su uplašeni jer ne znaju na koji način cijela procedura funkcioniše, ali mi smo tu da im pružimo moralnu podršku te da ih oslobodimo. Kada je riječ o operativnom tretmanu, pacijent u bolnici uglavnom provede od pet do sedam dana", ističe Osmančević i dodaje da već prvi dan nakon obavljenog operativnog zahvata pacijenti počinju polako ustajati i kretati se.
Status referalnog centra za liječenje gojaznosti
U UKC-u u Tuzli do kraja ove godine očekuju da ovaj centar, koji je u ovom trenutku jedini u BiH koji provodi liječenje patološke pretilosti, bude proglašen multidisciplinarnim referalnim centrom za liječenje gojaznosti.
"Većina članova našeg tima čini i nastavni kadar Medicinskog fakulteta u Tuzli, naši prostorni kapaciteti s opremom i ono što je najbitnije rezultati koji su proizvod našeg stalnog rada na sebi daju nam za pravo da ćemo taj status vrlo brzo i dobiti", kazao je Pašić koji je u statusu pozvanog predavača prisustvovao brojnim kongresima u BiH, Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori.
Iz multidisciplinarnog tima tuzlanskog UKC-a na kraju ističu da se pred njima nalaze novi izazovi u oblasti liječenja patološke pretilosti, a kojima su spremni odgovoriti.
Klix
