Cilj je bio jasno prepoznavanje građani koji nisu Srbi. To je simbolično obilježavanje u znak sjećanja na sve ubijene stanovnike prijedorskog kraja.
Ove godine akcenat obilježavanja je stavljen na borbu roditelja ubijene djece Prijedora za izgradnju spomen obilježja. Već dvije godine čeka se na odluku gradske uprave da izda odobrenje.
“Ovo je ove godine najvažniji skup ne samo u Prijedoru nego i regiji, ovdje su mladi iz cijele BiH svih vjera i nacija sa zahtjevom da se ovdje izgradi spomenik za djecu ubijenu 1992. tokom razaranja i stradanja”, tvrdi jedan od učesnika skupa.
U Prijedoru su prema procjenama ubijene 3.173 osoba, a više od 30 hiljada prošlo ih je kroz tamošnje logore..Tokom rata, Prijedorčani nesrpske nacionalnosti su ubijani, maltretirani, izgladnjivani i zatvarani u logore, najčešće u Trnopolje, Omarska i Manjača.
“Mi smo došli iz Sarajeva da damo podršku preživjelim žrtvama ovog užasnog progona, posebno pijetet prema ubijenoj djeci Prijedora i ja sam danas bila izuzetno tužna zato što sam danas bila suočena sa kulturom laži, poricanja i negiranja onog što se ovdje dogodilo”, poručila je Fadila Memišević predsjednica Udruženja “Društvo za ugrožene narode”.
Iz Udruženja porodica žrtava smatraju kako je obilježavanje ovog dana izuzetno značajno da zločini počinjeni na području Prijedora nikada ne bi bili zaboravljeni.
Od kraja maja do kraja augusta 1992. godine u Prijedoru su ubijena 102 djeteta i 256 žena. Najveći broj ubijenih, tačnije 842, pronađeno je u masovnim grobnicama Tomašica i Jakarina kosa. Za zločine u Prijedoru, te u logorima Omarska, Keraterm i Trnopolje, pred pravosuđem ICTY-a na najveće zatvorske kazne za ratne zločine u Haagu osuđeni su Milomir Stakić , Radoslav Brđanin te Zoran Žigić.
TV1
