Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan je osudio nedavnu izjavu poglavara Rimokatoličke crkve pape Franje o stradanjima Armena u događajima 1915. godine te poručio da se do "ovakvog bunila, a ne istine dolazi kada se historijom počnu baviti političari i vjerski lideri, a ne historičari", javlja Anadolu Agency (AA).
„Tim povodom ponavljam naš poziv o formiranju zajedničke komisije i naglašavam da smo spremni širom otvoriti vrata svih arhiva za to. Osuđujem i upozoravam uvaženog Papu da više ne čini ovakve greške“, poručio je turski predsjednik Erdogan u obraćanju prilikom današnjeg susreta sa delegacijom Unije turskih izvoznika.
Izrazivši duboko žaljenje zbog činjenice da je papa Franjo „genocidom“ nazvao stradanje Armena prije 100 godina i dodao da su oni, zajedno sa svim muslimanima i drugim stanovnicima te regije bili žrtve tadašnjih bolnih dešavanja.
Podsjetivši da je papa Franjo ne tako davno bio u posjeti Ankari, Erdogan je kazao da je tom prilikom vidio posve drugačijeg „političara“ u njemu.
„Vidite, ne kažem vjerskog lidera, već sam vidio drugačijeg političara. Međutim, nakon posljednjih njegovih izjava sam nažalost vidio, sa aspekta njegovog i političkog i vjerskog identiteta, posve drugačiji pristup i obnavljanje ideologije koja je u historiji dovela do stradanja stotina hiljada i miliona ljudi. Želim naglasiti da nećemo dozvoliti da se ti historijski događaji izvuku iz konteksta i pretvore u alat za kampanju protiv naše zemlje i nacije“, kazao je Erdogan.
Nedjeljnu misu u Vatikanu papa Franjo je posvetio Armenima koji su izgubili živote u sukobima 1915. godine i u obraćanju prisutnima je te događaje nazvao "genocidom".
Pomenuti događaji 1915. godine desili su se tokom Prvog svjetskog rata kada se dio armenskog stanovništva koji je živio u Osmanskom carstvu pridružio Rusima koji su upali na teritoriju i pobunili se. Ti događaju su predmet spora između Armenije i Turske. Armenski lobi na međunarodnij sceni radi na prikupljanju podrške da su Armenci tada bili žrtve „genocida“, dok Turska smatra da bi ocjenu o karakteru tih dešavanja trebali dati historičari, a veliki broj njih se ne slaže sa tvrdnjama proarmenskih krugova.
Izvor: CIK.ba/AA
