Šta se dogodilo da dođe do ovakvog obrta?
Potpisi i potezi
Na osnovu njemačko-britanske inicijative, Evropska unija donijela je “mapu puta” koja podrazumijeva sasvim novi pristup BiH. U središte su stavljene ekonomske reforme s objašnjenjem da bez njih nema ni političkih reformi, niti stabilnosti BiH. Zatraženo je da na izjavu o reformama i opredijeljenosti za put ka Evropskoj Uniji potpise stave članovi Predsjedništva BiH, šefovi stranaka koje imaju zastupnike u Parlamentu BiH i da je usvoji državni Parlament, kako poslije niko od ključnih političkih aktera u BiH ne bi mogao da izbjegne odgovornost.
Predsjedništvo države preuzelo je na sebe obavezu da predloži tekst izjave, posao je završen posljednjeg dana prošle godine, a onda su počela već viđena prepucavanja među šefovima stranaka. Evropska unija je sa svoje strane slala signale da gubi strpljenje i napokon je prije dva dana izjava uobličena i njen sadržaj pozdravljen.
Sada preostaje da je potpišu predsjednici stranaka i ovjeri Parlament BiH i nakon toga da se krene s realizacijom seta od šest mjera koje trebaju donijeti ekonomsko ozdravljenje države i porast stope zaposlenosti. Očekuje se da postavljanja novih balvana na tom putu neće biti.
Iz svega što se događa u protekla dva dana moglo bi se zaključiti da su se vodeći političari uozbiljili, bacili na posao i okrenuli interesima države i građana. Da li je baš tako?
Kada se zna da su godine i godine potrošili na zaštitu vlastitih interesa i širenje svojih poslovno-finansijskih carstava koja su podizali isključivo zahvaljujući funkcijama i gurajući interese zemlje i građana što dalje od sebe, prije će biti da su došli do “opasnih otkrića”.
U najkraćem, ona se nalaze u zajedničkom paketu Evropske unije i SAD-a u kojem su “mašine” za hitno rješavanje problema u BiH i s BiH. Prije svega, postalo im je jasno da sve dok postoji dejtonsko uređenje Bosne i Hercegovine, OHR mora postojati kao, kako to kažu u Briselu, “vitalni dio međunarodne arhitekture u BiH”. S druge strane, Evropska unija preko svog Predstavništva u BiH instalira nove poluge za raščišćavanje zametenih političkih i ekonomskih puteva unutar države. a službeni Berlin i Vašington preuzeli su na sebe da vuku glavne konce.
Bojkot zbog blokada
Naši izvori iz stranih diplomatskih krugova u Sarajevu kažu da se ovdašnji politički lideri više ne osjećaju sigurno na svojim funkcijama, jer ne mogu da se oslanjaju na činjenicu da Evropska unija nema stvarnih mehanizama za kažnjavanje onih koji blokiraju državu na putu ka evroatlantskim integracijama, preciznije, ulasku u članstvo u Evropsku uniju i NATO savez.
Razlog je što nikada do sada Evropska unija nikoga nije morala sankcionisati da bi je natjerali da radi svoj posao. Istina, postoji mehanizam uskraćivanja novca iz IPA fondova i BiH je na taj način već kažnjavana milionima evra. Zbog toga se politički lideri nisu ni počešali po glavi, jer takve sankcije lično nisu osjetili, a što država i građani ispaštaju, sedma im je “rupa na sviralu”.
Međutim, i ovo se mijenja i, kako kažu naši izvori, bh. političari su zasigurno otkrili da se u paketu Evropske unije među desetak “mašina” nalazi i “specijalna haubica”.
Radi se o namjeri da svi političari budu lično kažnjeni bez obzira na ime i prezime, funkciju na kojoj se nalaze, stranku i narod kome pripadaju, ako na bilo koji način, makar samo i pokušaju da blokiraju reforme, samim tim i put BiH ka evroatlantskim integracijama.
Ključni mehanizam kojeg se Brisel neće ustručavati jesta zabrana putovanja u države članice Evropske unije, a pomoćni mehanizam je zamrzavanje raspolaganja njihove i imovine, njihovih bližih i daljih srodnika, koja je na teritoriji Evropske unije i koja je u ukupnom iznosu svakako pozamašna. Zabranom ulaska na teritoriju Evropske unije, oni bi bili potpuno bojkotovani, odnosno, ostavljeni građanima BiH da se s njima obračunaju i konačno ih skinu s funkcija. Političari su sasvim svjesni šta znači taj reformski zahvat Evropske unije prema BiH, ali i blokiranje raspolaganja imovinom kojom raspolažu izvan ove države.
Jasno im je i da bez obzira što to kriju od građana, izvan BiH onaj ko treba, jako dobro zna šta sve posjeduju i kako su došli do vrijedne imovine, uključujući i bankovne račune, ne samo u zemljama članicama Unije, nego i Srbiji, Crnoj Gori, Makedoniji, bez obzira što stvarno vlasništvo maskiraju drugim imenima.
Inače, plan i namjera Evropske unije je da BiH već u martu krene s konkretnim reformama, da bi do kraja ove godine dobila kandidatski status i odmah počela s pregovorima o članstvu, a prva su poglavlja 23. i 24. koja se bave borbom protiv korupcije i kriminala i sankcionisanjem aktera.
Prema novoj “mapi puta”, BiH bi 2025. godine postala članica Evropske unije.
Dnevni list
