cikportal
 vijesti - teme - informacije
POČETNA        VIJESTI        SPORT        MAGAZIN        TEME        O NAMA        MARKETING/KONTAKT

BOSNA IME JE ZAHVALNA - EVROPA IM SE DIVI: Pogledajte šta su "Žene u crnom" uradile ispred Predsedništva Srbije u čast žrtava genocida u Srebrenici…

- "Zahtevamo da se zakonski sankcioniše negiranje genocida u Srebrenici, zahtevamo da se u obrazovni sistem uvedu znanja i sudske činjenice o genocidu u Srebrenici, zahtevamo da država Srbija poštuje međunarodne odluke zato što je Srbija prekršila konvenciju o sprečavanju genocida. Srbija je jedina zemlja koja je u istoriji UN osuđena za nesprečavanje genocida", rekla je u izjavi novinarima Staša Zajović, koordinatorka "Žena u crnom"…

Nevladina organizacija "Žene u crnom", uz podršku drugih nevladinih organizacija, scenskim performansom ispred Predsedništva Srbije su pozvale predsednika Tomislava Nikolića, premijera Aleksandra Vučića i ostale članove vlade te poslanike Narodne skupštine Srbije da 11. jul proglase Danom sećanja na genocid u Srebrenici, javlja Anadolu Agency.

"Zahtevamo da se zakonski sankcioniše negiranje genocida u Srebrenici, zahtevamo da se u obrazovni sistem uvedu znanja i sudske činjenice o genocidu u Srebrenici, zahtevamo da država Srbija poštuje međunarodne odluke zato što je Srbija prekršila konvenciju o sprečavanju genocida. Srbija je jedina zemlja koja je u istoriji UN osuđena za nesprečavanje genocida", rekla je u izjavi novinarima Staša Zajović, koordinatorka "Žena u crnom".

Ona je navela da je na društvu Srbije ogroman teret odgovornosti i da su scenskom akcijom "Pogledaj se Srbijo" želeli da se prekine sa ćutanjem i da one činjenice o genocidu u Srebrenici, koje se prećutkuju izađu na videlo, zato što je solidarnost sa žrtvama vraćanje ljudskosti.

"Takođe, želimo da kažemo, da ako sutra Aleksandar Vučić ode u Srebrenicu, da se dobro pogleda u ogledalo žrtava. Znamo da će tamo videti ogroman bol i traumu i ogromne zahteve, ako će znati to da pročita. Da li se u Srebrenicu može ići ukoliko se ne prizna dostojanstvo žrtava, a priznati dostojanstvo žrtava jeste između ostalog i nazvati zločin genocidom", istakla je Zajović.

Komentarišući odluku Ministarstva unutrašnjih  poslova Srbije da se za sutra zabranjeni svi najavljeni skupovi, između kojih je i akcija "Sedam hiljada - obeležavanje 20 godina genocida u Srebrenici" te skupovi desničarskih organizacija, Zajović je rekla:

"To je potvrda o raskoraku između onoga što predstavnici ove države govore i onoga što se dešava u ovoj zemlji. Dakle, zabrana predstavlja ne samo uvredu za žrtve genocida u Srebrenici, to je i vređanje odgovornih građana Srbije, koji svoju solidarnost pokazuju na mestu odakle je zločin organizovan i planiran i odakle su mnogi od počinilaca otišli".

Predsednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji Sonja Biserko navela je da je ponašanje države u poslednjih par nedelja razobličilo elitu, s obzirom na akciju koja se vodila protiv rezolucije o Srebrenici, koja je imala za cilj da podseti na genocid u Srebrenici i da upozori svet i region da se tako nešto ne bi ponovilo.

"Srebrenica je postala simbol za genocid, s obzirom na situacije koje su se posle toga dešavale i Srbija je svojim ponašanjem ogolila nedostatak svoje moralne i etičke komponente, a iskoristila je Rusiju koja je stavljanjem veta na rezoluciju podrivala međunarodni sistem, odnosno UN, što je loš znak za međunarodni sistem", rekla je Biserko.

Za zabranu svih skupova u Beogradu, Biserko je rekla da ona "pokazuje licemerje ove vlade jer svi dobro znaju da oni kontrolišu sve desničarske grupe, da ih izvlače na ulicu kada im trebaju, a isto tako ih sklanjaju sa ulice kada treba da se pokažu pred Evropom kao progresivna Vlada".

Borka Pavićević, dramaturg i direktor Centra za kulturnu dekontaminaciju, navela je kako ovih dana sluša da se govori o lingvističkom pitanju te da pitanje o genocidu u Srebrenici nije nikakvo lingvističko pitanje.

"To je pitanje jednog društva da imenuje stvari. Dakle, kada mi kažemo ratni zločin ili genocid, onda se vrlo rado kaže da je to nekakva jezička rasprava. To kako se o tome govori pokazuje do koje mere se ne uviđa trauma koja je ostavila posledice i na ovo društvo".

Navodeći da se sa tim stvarima ne cenjka, Pavićević je rekla da to da li će se pokazati empatija ili da li će postojati moralni skrupuli prema istoriji i zločinima, je i pojedinačno, ali i pitanje jednog društva.

"Učinite to ili nemojte učiniti, ali nemojte sa tim neprekidno trgovati,  nadgurnjavati se. Imate li snage da kažete jeste, imate li te snage, to je centralno pitanje. Po meni to je pitanje katarze u ovom društvu", istakla je Pavićević.


Tehnička obrada: cikportal.com (CIK.ba)
Piše: AA