Zakonski okviri
Edin Ramulić, aktivista za ljudska prava iz Prijedora, iznio je zanimljivu računicu:
- Da je Karadžiću izrečena kazna doživotnog zatvora, imao bi pravo na prijevremeno puštanje za 20 godina, dok ovako može to tražiti tek nakon dvije trećine izdržane kazne, odnosno za 26 godina i 8 mjeseci. S doživotnom kaznom bio bi slobodan 2028., računajući i vrijeme provedeno u pritvoru. Ovako mu nema na slobodu prije 2035. godine - kaže Ramulić.
U komentaru ovog stava, Ramulić za „Avaz“ kaže da zakonodavstvo zemalja u kojima haški osuđenici izdržavaju kazne dopušta te mogućnosti, a da rok za zahtjev varira od jedne do druge države.
- Tribunal nema zatvorske kapacitete i šalje osuđenike u treće zemlje, samim tim mora se prilagođavati zakonodavstvima tih zemalja koje se brinu o tim zatvorenicima. U Njemačkoj, naprimjer, već nakon 15 godina izdržane kazne moguće je tražiti prijevremeno puštanje, a na Tribunalu je da odluči o tom zahtjevu - pojašnjava Ramulić.
Kada je bivši predsjednik Haškog tribunala Patrik Robinson (Patrick) dolazio u posjetu BiH, Ramulić ga je pitao zašto puštaju ranije osuđenike, jer su kazne svakako preblage.
- Odgovorio je da su im te države napravile uslugu zato što su prihvatile zatvorenike te da ne žele kvariti dobre odnose. Ustvari, tu se malo vodi računa o žrtvama, one samo predstavljaju dokazni materijal - navodi Ramulić.
Mogući scenarij
No, ono što donose godine pred nama otvara druge mogućnosti. Prema svim prognozama, najkasnije do 2020. godine Haški tribunal će biti zatvoren, jer se do tada očekuje završetak svih procesa. Šta tada sa zahtjevima haških osuđenika za ranije oslobađanje? Ramulić je ponudio mogući scenarij od kojeg se svakom patrioti ove zemlje, a o žrtvama i njihovim porodicama da i ne govorimo, ledi krv u žilama.
- Tada bi se, vjerovatno, primjenjivala pravila koja važe u toj zemlji. Govorimo teoretski: ako Karadžić u konačnoj presudi dobije doživotnu kaznu umjesto 40 godina zatvora i ode na odsluženje u Njemačku, već 2023. godine mogao bi tražiti puštanje na slobodu. Zato smatram da je bolje da ostane ovako - ističe on.
Mašović: Ne znači da Mladić neće biti kriv za genocid u 7 općina
Amor Mašović iz Instituta za nestale osobe u BiH, koji je prisustvovao izricanju presude pred Haškim tribunalom, istakao je nekoliko važnih elemenata iz presude.
- Pretresno vijeće utvrdilo je da sve radnje koje su izvršene po svojoj masivnosti, načinu na koji su izvedene predstavljaju actus rei, radnje izvršenja genocida. Tužilaštvo nije moglo dokazati genocidnu namjeru u sedam općina u slučaju Radovana Karadžića, ali to ne znači da nije postojala kod nekog drugog. To ćemo vidjeti na suđenju Ratku Mladiću, u čijoj su optužnici također ove općine - naglasio je Mašović.
Avaz
