Zaključke Vijeće za provedbu mira, nakon godina izdvajanja ruskog mišljenja, u srijedu je potpisao i ambasador Petar Ivancov. Ne bi to bilo ni najčudnije, da u sklopu zaključaka nije i termin „genocid u Srebrenici“, ali i podrška aktiviranju MAP-a, posljednjeg koraka prije punopravnog članstva BiH u NATO-u.
Nije Rusija mišljenje izdvojila ni po pitanju raspave o vladavini prava, a PIC je posebnu pažnju posvetio i ponašanju određenih političara iz RS, koji su, osporavanjem vladavine prava, nastojali sebi osigurati politički kapital. Stavovi ruskog ambasadora u BiH zaokreti su od 180 stepeni, ako se uzme u obzir da je sve do srijede Rusija čvrsto stajala uz zvaničnu politiku RS.
„Ovo je zaista veliko iznenađenje jer se očekivalo da će Rusija i dalje podržavati RS. Tako da se zaista mora postaviti pitanje razloga. Vjerovatno da širi kontekst ruske spoljne politike, uključujući Ukrajinu i druge postsovjetske republike, kao i odnos prema istoku i jugoistoku Evrope, uticao na to da Rusija možda redefiniše, bar za ovu fazu, neke svoje interese“, tvrdi Miloš Šolaja, profesor međunarodnih odnosa na banjalučkom Univerzitetu.
Napominje Šolaja da se mora definirati odnos i RS i BiH prema NATO-u, s obzirom na to da je EU meta bez premca, jer se, novom ruskom politikom, redefiniše i stav međunarodne zajednice. Nova ruska politika u pitanje je dovela i očekivanje RS da će dojučerašnji zaštitnici pred Vijećem sigurnosti UN uložiti veto na britansku rezoluciju o genocidu u Srebrenici.
„To više zavisi od odnosa Rusija – Srbija, nego što je to odnos Rusija - RS. Drugo je pitanje praktično političke procjene - da li bi ta rezolucija donijela neki korak u pomaku BiH u međunarodnim odnosima. I Velika Britanija je dugo negirala, da ne kažem demantovala, a da bi se sad pojavila s tim“, ističe Šolaja.
Međunarodna politika prema BiH, pa tako i prema RS, sve su prilike doživljava zaokret. S tim u skladu, sve su češće analize i da njemačka kancelarka Angela Merkel ne dolazi tek onako u Srbiju i u BiH, već da će od zvaničnog Beograda tražiti jasno distanciranje od Milorada Dodika, ali i pokrenuti procese slabljenja RS, te jačanja pa i određene centralizacije vlasti na državnom nivou.
Izvor: TV1
