Predsjednik manjeg bh. entiteta očekivao je da Ustavni sud vrati sve na početak, jer u tom slučaju referendum 25. septembra ne bi bio protivustavan čin. Sada nema kud. Referendum o kojem priča već godinama, ove je najglasnije najavljivao i vjerovatno od njega odustati neće. Ali ulog je, nakon što je Sud zabranio održavanje referenduma, veći, prenosi TV1.
"Prekršaj takvih sudskih instanci svugdje u svijetu znače tačku za svaki razgovor sa prekršiteljem. Zapravo, znače konkretno povlačenje konsekvenci iz jednog takvog pokušaja. Pokušaja da se te institucije derogiraju, da se ne sluša njihov glas i da se ne provode njihove odluke“, kaže za TV1 Esad Bajtal.
Ovaj put, Dodik će ukoliko se ogluši o odluku Ustavnog suda BiH, direktno napasti ustavni poredak Bosne i Hercegovine. Za krivično djelo suprotstavljanja odlukama Ustavnog suda BiH, predviđena je zatvorska kazna - od šest mjeseci do 5 godina. Denis Hadžović iz Centra za sigurnosne studije, smatra da bi u ovom slučaju trebalo reagovati državno Tužilaštvo.
"Tužilaštvo treba proaktivno djelovati, posebno u ovakvim slučajevima, ako ima elemenata da poduzme aktivnosti, ako ne... SIPA ne može djelovati bez naloga Tužilaštva. Na Tužilaštvu je najveći teret, ako ocijeni da ima elemenata za podrivanje ustavno-pravnog poretka", kaže Hadžović za TV1.
Čak je i retorika koja je usmjerena protiv Ustava BiH antidejtonska, smatra Bajtal. I obaveza je međunarodne zajednice da reaguje.
"Ona može da bira. Ili će spašavati Dejton sklanjanjem Dodika prije datuma referenduma ili će pustiti da Dodik konačno praktično uruši Dejton i da zajedno s tim aktom, sa referendumom, uruši sve ono što visi na Dejtonu. Međunarodnoj zajednici preostaje da kaže, izvolite. Prije Dejtona je bilo ono što je bilo - bila je RBIH. Svi oni koji su učestvovali u ovome ostaju pred Sudom, pred Zakonom, pred vlastitom odgovornošću", navodi Bajtal.
TV1
