Naime, u zoni Mediterana, afrička ploča se podvlači pod euroazijsku ploču, ujedno izdižući postepeno dno Mediterana, Apenine i Dinaride i istovremeno potiskujući italijansko kopno prema hrvatskoj obali brzinom oko četiri milimetra godišnje. U tom kontekstu Balkan je jedna od mnogih zona na našoj planeti sa intenzivnom seizmičnošću.
Potresi koji nastaju u zonama primarne seizmičnosti rezultat su naglog rasterećenja naponskih stanja koja se godinama i decenijama akumuliraju u stjenskoj masi prilikom sporog klizanja afričke ploče pod eoroazijsku ploču.
Budući da postoji veliki rasjed Zemljine kore, koji od Himalaja preko Irana, Turske i Grčke prelazi preko našeg teritorija, razumljiva je tektonska aktivnost ovih prostora.
Recimo, seizmografi tvrde da u sljedećih 50 godina na području BiH mogu sočekivati zemljotresi maksimalnog intenziteta do sedam stepeni Mercallijeve skale, znači s mogućim oštećenjima kuća.
Prošlogodišnji izvještaj o riziku od prirodnih katastrofa u svijetu, koje je objavio Odjel UN zadužen za životnu sredinu i ljudsku sigurnost, je obuhvatilo 173 zemlje, a Italija u kojoj se desio potres ima indeks 4,88. Međutim, BiH i Srbija su, prema ovom istraživanju, s indeksom 6,42, odnosno 7,53 rizičnije od Italije. Na Starom kontinentu poprilično “opasne” su još Rumunija (6,61), Grčka (7,36), Holandija (8,76) i Albanija (10,01).
- Uvijek postoji mogućnost zemljotresa - upozoravju stručnjaci.
Ipak, precizno predviđanje potresa je nemoguće, i nema nikakvog razloga za paniku.
doznajemo.com
