Turske snage su operacije započete nakon artiljerijskih napada na Tursku s položaja koje kontroliraju teroristi ISIS-a na sjeveru Sirije i nakon nedavnog terorističkog napada u Turskoj.
Operaciju podržavaju i elementi međunarodne koalicije za borbu protiv ISIS-a.
Turski Parlament (Velika narodna skupština) daje ovlasti turskoj Vladi. Upravo u tom kontekstu je turska Velika narodna skupština 2. oktobra prošle godine dala jednogodišnju ovlast Vladi da u skladu s međunarodnim sporazumima, reagira na svaku terorističku prijetnju nacionalnoj sigurnosti i uskladu sa međunarodnim normama poduzima mjere, a po potrebi i u potrebnom omjeru i angažira Turske oružane snage u drugim zemljama.
U toj odluci se navodi kako su u stalnom porasti sigurnosni rizici na južnoj turskoj kopnenoj granici sa Sirijom i kako i u pograničnom pojasu Iraka i dalje djeluju teroristi PKK. Također se navodi da je riječ o zemljama u kojima rastu terorističke prijetnje i od strane drugih grupa.
Ističući kako Turska pridaje veliku važnost očuvanju teritorijane cjelovitosti Iraka, u odluci Parlamenta se navodi kako je neohodno intenzivirati diplomatske, političke i vojne napore protiv rizika koji predstavljaju terorističke organizacije u Iraku.
Kada je riječ o Siriji, u odluci turskog Parlamenta se navodi kako sirijski režim provodi politiku nasilja, podrške terorističkim organizacijama i pretvaranju etničkih i vjerskih razlika u predmet sukoba, a kako je ta politika dovela do humanitarne krize i stalnog trenda rasta prijetnji po regionalnu i globalnu sigurnost.
Riječ je o odluci Parlamenta kojom je data ovlast turskoj Vladi da u skladu s potrebama i međunarodnim normama i sporazumima angažira svoje vojne snage na tlu druge, kao i da dopusti boravak stranim snagama na svom tlu u cilju borbe protiv terorističke prijetnje nacionalnoj sigurnosti. Ona je prvobitno usvojena 2. oktobra 2014. godine, a zatim, na sjednici tačno godinu dana kasnije, produžena za period od dodatnih 12 mjeseci jer su prijetnje ostale postojane.
- Odluka Vijeća sigurnosti UN-a o Siriji i Iraku
Operacije turskih snaga u pograničnom pojasu susjednih zemalja utemeljene su i u sadržaju rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija koja se odnosi na borbu protiv terorističke organizacije ISIS.
U rezoluciji Vijeća se najoštrije osuđuje nasilje ISIS-a i ideologija diskriminacije, kao i sve terorističke aktivnosti i sistematsko grubo kršenje međunarodnog prava i ljudskih prava uopće.
Između ostalog, u rezoluciji se oštro osuđuje teroristička praksa ubijanja civila, masovna strijeljanja nevinih i nemoćnih, nasilje zasnovano na vjerskoj diskriminaciji, otmice i zarobljavanje civila, progoni, posebno manjinskih grupa, ubijanje i zlostavljanje djece, primoravanje maloljetnika da idu na ratišta, napadi na bolnice i škole, uništavanje kulturne i historijske baštine, kao i drugi zločini koje čine teroristi ISIS-a i drugih grupa koje dijele njegovu ideologiju.
Rezolucija poziva sve zemlje na saradnju u borbi protiv terorističkih organizacija, kao i privođenju licu pravde pripadnika tih grupa, uključujući ISIS, Al Nusra front i sve ogranke Al Kaide. Pozivaju se sve zemlje da poduzmu sve potrebne mjere kako bi se spriječili teroristički napadi i drugi zločini poput brisanja ekonomskog, kulturnog i historijskog blaga na područjima djelovanja terorista.
- Pravo na odbranu
Uporedo s tim, Poveljom Ujedinjenih nacija zabranjena je upotreba sile protiv cjelovitosti i suvereniteta država. Međutim, u tom slučaju se navode dva izuzetka i to u slučaju kada Vijeće sigurnosti UN-a da takvo odobrenje i u slučaju prava na odbranu.
Pravo na odbranu države aktivira se samo ukoliko postoji neki oružani napad na nju, a u tom dijelu se ne navodi da taj napad mora biti djelo neke druge države kao takve. Država može sama ustati da se brani, a ima pravo i pozvati druge države da joj u tome pomognu.
U tom kontekstu, Turska pravo na odbranu stekla je jer su teroristi ISIS-a u više navrata artiljerijski gađali njenu teritoriju iz Sirije, a i nakon nedavnog terorističkog napada. To pravo Turske potvrđuju i međunarodni sporazumi.
Član 7. Povelje Ujedinjenih nacija određuje ponašanje članica u slučajevima ugrožavanja mira i napada. Član 51. daje pravo svakoj članici da se brani u slučaju napada i to sve dok i Vijeće sigurnosti ne poduzme mjere zaštite mira i sigurnosti.
- Borba protiv stranih ratnika terorista
Vijeće sigurnosti UN-a je ukazalo i na još jedan važan problem, to su strani borci teroristi na ratištima. Vijeće je na taj problem reagiralo još prije dvije godine i donijelo niz odluka i rezolucija. U dokumentima Vijeća se navodi da se na ratištima u Siriji i Iraku u redovima ISIS-a bori oko 25.000 ratnika iz više od 100 država.
U niz navrta je ukazano na neophodnost da se zemlje izvori tih ratnika pozabave tim pitanjem i otkrivanjem potencijalnih terorista ne dozvoljavaju istima da napuštaju granice te zemlje.
Turska je u tom kontekstu uradila mnogo posla. Od 2011. do februara ove godine zabranila je ulazak u zemlju za 37.000 osoba povezanih s terorizmom. Iz zemlje je deportovala više od 3.000 takvih lica.
Na brojnim autobuskim stanicama i aerodromima u Turskoj aktivna je i Grupa za analizu rizika koja je do sada kontrolirala više od 7.500 stranaca.
Slobode je u Turskoj lišeno ukupno 2.433 osobe osumnjičene za veze s ISIS-om, a među njima 1.030 stranih državljana. Od njih je 808 i dalje u pritvoru.
Turska je u znatnoj mjeri intenzivirala i mjere sigurnosti na granici sa Sirijom, što uveliko sprječava strane ratnike da dođu na tlo ratom zahvaćene Sirije.
aa.com.tr
