Vijest da će Radovan Karadzić možda privremeno biti pušten izazvala je buru reakcija u BiH, ali i regionu. Ipak, realne šanse da Karadžić bude pušten su male.
“Dvije ključne činjenice, da se nije dobrovoljno predao i da je bio bjegunac dvadeset godina i druga ključna stvar on je presuđen i on će , sudeći po ovom svemu do kraja života ostati na robiji..To su po meni , te dvije stvari naJjači argument da se on ne pusti na slobodu”, poručio je bošnjački oficir za vezu Ahmet Ahmić.
Pravna osnova postoji. To je omogućeno Zakonom o saradnji RS s haškim tribunalom iz 2001. godine.
“Zašto su entiteti, zato što je Visoki predstavnik jedne godine da bi relaksirao odnose i da bi odobrovoljio saradnju Srba, dozvolio da RS napravi Zakon o saradnji”, tvrdi Ahmić .
Republika Srpska je Haškom tribunalu poslala dokumente koji garantuju povratak Karadžića, u slučaju da mu se omogući dolazak. S obzirom da Karadzić ima i srbijansko državljanstvo, iste garancije je poslala i Srbija.
“Znači kad se kompletira taj zahtjev, garancija Vlada iz regiona, onda sudsko vijeće , u ovom slučaju to je Teodor Meron, predsjednik rezidentnog mehanizma i Žalbenog vijeća u slučaju Karadzića, onda oni raspravljaju da li postoje uvjeti da se puste na privremenu slobodu”, pojasnio je Ahmić.
Ipak, i Tužilaštvo mora dati saglasnost. Kako saznajemo, u ovom slučaju, apsolutno su protiv puštanja na slobodu Radovana Karadzića. Podsjećamo, Haški tribunal 24. marta u prvostepenoj presudi, osudio je Karadžića na 40 godina zatvora proglasivši ga krivim za genocid u Srebrenici, progon muslimana i Hrvata, terorisanje stanovništva Sarajeva dugotrajnim granatiranjem i snajperisanjem, te uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce.
TV1
