"Mi ne blokiramo. Hrvatska samo zahtijeva da Srbija u potpunosti surađuje s Haškim sudom, da sebi ne pripisuje, u dugu razumne politike susjedstva, da predstavlja jednu vrstu mini-suda za ratne zločine za prostor bivše Jugoslavije, kao i da se poštuju državno utvrđena prava manjina, a tako i Hrvata", rekao je Kovač u intervjuu bečkom dnevniku Die Presse.
Želi prijateljski odnos između Hrvatske i Srbije, kao što je slučaj između Njemačke i Francuske, dodajući da samo tako Srbija može postati dio europske obitelji.
Šef hrvatske diplomacije je, govoreći o oslobađajućoj presudi Vojislavu Šešelju u Den Haagu, istaknuo kako je "presuda bila šok i uvreda žrtvama i njihovim potomcima".
Prema njegovim riječima, tom presudom se potiču svi širom svijeta koji potiču ratove, zalažu se za etnička čišćenja i zastupaju politiku nasilnog pomjeranja međunarodno priznatih državnih granica.
Podsjetio je kako je Tribunal osnovan, prije svega, sa ciljem stvaranja osnova za pomirenje i svladavanja prošlosti, ali i dodao da presuda neće pridonijeti da u Srbiji, čije je vodstvo '90-tih godina snosilo glavnu odgovornost za četiri rata na prostoru bivše Jugoslavije, bude potaknut razuman proces razmišljanja.
Kovač najavljuje da, ako Sud ostane pri oslobađajućoj presudi, to može relativizirati osnovne vrijednosti na kojima se zasniva međunarodna zajednica.
'Psihoterapijska sjednica'
Upitan osjeća li se ugodno u Vladi u kojoj netko kao ministar kulture Zlatko Hasanbegović umanjuje zločine ustaša, Kovač je konstatirao da je u Hrvatskoj potrebno još provesti svladavanje prošlosti Drugog svjetskog rata i komunizma.
"To se, međutim, ne smije dogoditi na račun budućnosti. Moramo u zemlji, prije svega, da se posvetimo gospodarstvu i mladim ljudima. Samo u prošloj godini je 50.000 Hrvata emigriralo u Njemačku", ukazuje šef hrvatske diplomacije.
Kovač je istaknuo i da u Hrvatskoj treba konačno voditi otvorenu diskusiju o totalitarnoj prošlosti.
"Uvjeren sam da je Hrvatskoj potrebna jedna dobro promišljena, strukturirana, javna 'psihoterapeutska sjednica', u kojoj bi se svi u zemlji mogli izjasniti o prošlosti. Nakon takve debate bit će nam bolje. Potom se možemo lakše posvetiti oblikovanju naše budućnosti", rekao je Kovač.
"Ako ekstremistima i populistama bilo koje orijentacije želimo oduzeti vjetar iz jedara, a to želimo, moramo voditi otvorenu, demokratsku debatu o prošlosti i u Hrvatskoj", poručuje.
Kovač smatra da, nakon što se to provede na nacionalnoj razini, "psihoterapijska sjednica" može biti proširena na susjedne države kako bi se razgovaralo o zajedničkoj prošlosti.
Al Jazeera
