Naime, on je tada oslobođen svih navoda optužnice koji su ga, prema komandnoj odgovornosti, teretili za zločine počinjene na području Srebrenice i okolnih sela od decembra 1992. do marta 1993. godine.
Orić je, podsjetimo, najprije prvostepenom presudom 30. juna 2006. godine proglašen krivim i osuđen na dvije godine zatvora jer “nije preduzeo mjere da spriječi ubistva i okrutan tretman prema grupi bosanskih Srba” koji su bili zadržani u zgradi stanici policije u Srebrenici od 27. decembra 1992. do 20. marta 1993. godine.
Nakon ovakve presude, uložena je žalba. Apelaciono vijeće je ponovo pregledalo slučaj i donijelo odluku da prvostepeno Sudsko vijeće nije imalo sve neophodne dokaze da osudi Orića po komandnoj odgovornosti.
Apelaciono vijeće je naglasilo da Međunarodni tribunal i njegova vijeća moraju donositi odluke “isključivo bazirane na dokazima koje predstave obje strane”. Također, Vijeće je izričito tražilo da Tužilaštvo ukaže na dodatne dokaze, ali to nije bilo urađeno.
U svojoj odluci Apelaciono vijeće je zaključilo, kao i prvostepeno, da nema sumnje da su teški zločini počinjeni nad Srbima u Srebrenici u periodu od septembra 1992. do marta 1993. godine.
-Ipak, dokaz da su zločini počinjeni nije dovoljan za izricanje kazne pojedincu. Krivična procedura zahtijeva dokaze izvan razumne sumnje o tome da je optuženi odgovoran za zločine, zaključilo je Apelaciono vijeće.
U odluci također stoji da u slučaju kada se optuženi tereti prema komandnoj odgovornosti, tužilaštvo mora dokazati da njegovi podređeni snose krivičnu odgovornost i da je on znao “ili imao razlog da zna o njihovom kriminalnom ponašanju”.
-Vijeće nije utvrdilo nijedan od dva navedena osnovna elementa. Kada je od Tužilaštva traženo da iznese dokaze koji bi podržali ova dva elementa, nisu uspjeli ukazati na dokaze koji bi podržali odluku o krivici Nasera Orića, navodi se u zaključku.
Tribunal u Haagu je 28. marta 2003. podigao optužnicu protiv Orića, koji je u pritvorsku jedinicu Scheveningen prebačen iz Sarajeva 11. aprila 2003. godine, nakon što se dobrovoljno predao.
Iako je najviša sudska instanca oslobodila Orića, srbijansko pravosuđe uporno posljednjih godina proganja srebreničkog komandanta, ali i druge bosanske patriote.
Izvor: S. K. / Faktor.ba
