Za Deklaraciju u NS glasala su 63 zastupnika, a protiv je bilo troje i to iz Koalicije Domovina. Deklaracijom se navodi da NSRS osporavanje članova Zakona o praznicima smatra političkim a ne pravnim aktom. Praznici u RS, dodaje se, ne ugrožavaju nacionalni ili vjerski identitet bilo kojeg konstitutivnog naroda. Upozoreno je da Skupština neće ukidati Dan RS ukoliko Ustavni sud BiH Zakon o praznicima ili neki njegov dio proglasi neustavnim. Izetbegović je ponovio da 9. januar, kao praznik, ne prepoznaju svi građani RS, jer su tog datuma 1992. samo srpski poslanici odlučili odvojiti se.
„Mislim da su krenuli u jednom lošem smjeru, da vrše pritisak na Sud, da ne priznaju unaprijed odluke Suda, što je kažnjivo članom 239. Krivičnog zakona BiH. Ustavni sud je izvorno dejtonska institucija. Obavezujuće su njegove presude. Ne treba nam pritisak na sudove, ne treba nam djelovanje protiv vladavine prava, vladavine zakona", ističe Bakir Izetbegović, član Predsjedništva BiH.
Ambasador OSCE-a u BiH, kategoričan - odluke Ustavnog suda moraju biti poštovane.
„To je obavezno. Ako će BiH biti eventualno članica EU, morat će poštovati sve sudske odluke“, tvrdi Jonathan Moor, ambasador OSCE u BiH.
„Postoje pravila igre, postoje zakoni, a ono što netko misli da treba mijenjati, onda to mora raditi u regularnoj proceduri izmjene tih propisa. Ustavni sud je legitimno pravno tijelo“, dodao je Ivan Del Vechio, ambasador Hrvatske u BiH.
Deklaracijom je NSRS zatražila od državnog Parlamenta da donese zakon o Ustavnom sudu BiH. Njime bi se propisao sastav, izbor, organizacija i nadležnosti Suda, ali i drugačiji izbor trojice sudija koje bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava.
Izvor: TV1
