Na zasjedanju najvišeg sudskog organa Ujedinjenih naroda (UN), koje je počelo iza 10 sati, presudu čita predsjednik suda Peter Tomka iz Slovačke.
Sudac Tomka podsjetio je na kronologiju događanja u vezi s tužbom Hrvatske i protutužbom Srbije, podsjećajući na kontekst događanja '90-ih godina.
"Čitanje presude, kažu nam, obično traje između jednog i tri sata. Prema tome, najkasnije do 13 sati trebali bismo znati kakva je presuda i kakve će obaveze po odluci suda Hrvatska i Srbija morati ispuniti", javlja Al Jazeerina reporterka Katarina Drlja.
Izricanje presude prate hrvatski i srpski ministri pravosuđa - Orsat Miljenić i Nikola Selaković, a za praćenje događaja akreditiran je veliki broj medijskih kuća.
Objašnjenje pojma genocid
"Genocid je bilo koje od sljedećih djela počinjenih s namjerom da se potpuno ili djelomično uništi neku nacionalnu, etničku, rasnu ili vjersku skupinu tako da se izda zapovijed da se članovi skupine ubijaju ili da im se nanose teške tjelesne ozljede ili da im se teško narušava tjelesno ili duševno zdravlje, ili da se stanovništvo prisilno raseljava, ili da se skupina stavi u takve životne uvjete koji bi doveli do njezina potpuna ili djelomična istrebljenja, ili da se primijene mjere kojima se sprječava rađanje između pripadnika skupine, ili da se vrši prisilno preseljavanje djece u drugu skupinu", objasnio je sudac Tomka.
Usmena rasprava u postupku u kojem se Hrvatska i Srbija međusobno optužuju za genocid završena je 1. travnja prošle godine.
Prethodno je najviši UN-ov sud saslušao svjedoke i dokaze hrvatske tužbe protiv Srbije za genocid nad Hrvatima u Domovinskom ratu, kao i za protutužbu Srbije za genocid nad Srbima u vojno-redarstvenoj akciji Oluji.
Suci su se nakon završetka glavne rasprave povukli na vijećanje koje se odvijalo u tajnosti i u pet faza.
Očekuje se da će sud najprije izreći svoju odluku povodom tužbe Hrvatske protiv Srbije, koja je podnesena 1999. godine, a potom i povodom protutužbe Srbije protiv Hrvatske iz 2009. godine.
Presuda je konačna
Presuda ICJ-a je obvezujuća, konačna i bez prava na žalbu. Države će biti u obavezi da po njoj postupe.
Ukoliko bi sud izdao neki nalog državi, na primjer u pogledu nadoknade štete, onda bi ta država bila dužna da po njemu postupi.
Međutim, sud u ovoj fazi postupka ne donosi odluku o konkretnoj nadoknadi štete, već ostavlja određeno razdoblje državama da se oko toga dogovore. Ukoliko do dogovora ne dođe, države bi opet išle pred sud specifiranim zahtjevom.
Što se tiče provedbe takve odluke njeno izvršenje nadgledalo bi Vijeće sigurnosti UN-a.
Presudu o tužbi i protutužbi Hrvatske i Srbije donosi ukupno 17 sudaca – 15 stalnih i dvoje ad hoc sudaca iz Srbije i Hrvatske.
Druga presuda za genocid
Hrvatska je prije 16 godina pokrenula postupak pred ICJ-om protiv tadašnje SR Jugoslavije zbog navodnog kršenja Konvencije o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida tokom oružanih sukoba na teritoriju te države od 1991. do 1995. godine.
Srbija je odgovorila protutužbom 10 godina kasnije, koja se zasniva na istom činjeničnom i pravnom osnovu na kome je podnesena hrvatska tužba, odnosno na Konvenciji o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida.
To je druga presuda u povijesti ICJ-a za povredu Konvencije o sprečavanju i kažnjavanju genocida, nakon što je u slučaju tužbe BiH protiv Srbije prije osam godina utvrdio da se genocid na području Srebrenice dogodio.
Nije utvrđena odgovornost službenog Beograda za počinjenje genocida, već samo propusti u njegovu spriječavanju i kažnjavanju.
