Već nešto više od godinu Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) BiH, odnosno njen lider i član Predsjedništva BiH Dragan Čović, deklarativno se ističu kao faktor stabilnosti BiH koji će, na krilima britansko-njemačke inicijative, napraviti najveći iskorak naše zemlje na njenom evropskom putu. Upravo je Čović predao aplikaciju za članstvo u Evropskoj uniji (EU), podržavao je reformske procese i mirio suprotstavljene političke blokove.
HDZ-ova sehara
U međuvremenu se, sa oreolom borca za evropski put BiH, u tišini vratio u svoje okrilje i učvrstio pozicije svoje stranke u kompanijama poput Elektroprivrede HZHB, Aluminija ili HT-a Mostar. Finansijski konci svih nivoa vlasti u BiH su, po ustaljenoj praksi, završili u rukama HDZ-a BiH, porezni inspektori ne zalaze u prostorije kompanija od hrvatskog nacionalnog interesa i razloga za zatezanje odnosa sa koalicionim partnerima nije bilo. Sve dok koalicioni partneri, s namjerom da reguliraju pojedine oblasti, nisu dirnuli u HDZ-ovu seharu.
Sve je počelo prijedlogom izmjena i dopuna Zakona o igrama na sreću FBiH, koje bi izmijenile način oporezivanja priređivača igara na sreću, odnosno vlasnika kladionica, te bi na taj način ubrizgale nova sredstva u budžet. Samo u prošloj godini su, prema prikazanim podacima, ostvarili prihod od 597 miliona KM, a minimalan procent tog iznosa odlazi u budžet. U prva četiri mjeseca ove godine taj prihod iznosi 450 miliona KM i procjenjuje se da će do kraja godine iznositi nevjerovatnih 1,4 milijarde KM. Kadrovi HDZ-a BiH u Parlamentu FBiH i Vladi FBiH su se grčevito borili da zaštite kladionice, istovremeno negirajući finansijske veze njihovih vlasnika i te stranke. Da svaka sumnja bude otklonjena, potrudio se predsjednik FBiH Marinko Čavara i to prijemom za vlasnike kladionica, koji su „nesebično ponudili pomoć“ Federaciji u rješavanju pitanja oporezivanja priređivača igara na sreću?!
U konačnici, nakon što su izmjene i dopune Zakona o igrama na sreću BiH usvojene, zastupnici HDZ-a BiH u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH su blokirali rad te institucije i održavanje naredne sjednice je krajnje neizvjesno, pa je time neizvjesno i funkcioniranje federalne vlasti.
Koordinacija kao izgovor
Da će zbog reguliranja poslovanja jednog od izvora HDZ-ove finansijske moći ispaštati cijela država, potvrđuju posljednje reakcije lidera HDZ-a Dragana Čovića. U sporazumu kojim se regulira način donošenja odluka u okviru mehanizma koordinacije između predsjednika Stranke demokratske akcije (SDA) Bakira Izetbegovića i predsjednika Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika je „prepoznao“ štetne odredbe po hrvatski narod u BiH, odnosno umanjenu ulogu kantona u načinu donošenja odluka.
Suprotno pozitivnim reakcijama evropskih i domaćih zvaničnika na sporazum Izetbegović – Dodik, lider HDZBiH u njemu je pronašao elemente „ugroženosti hrvatskog nacionalnog korpusa“ i sada pričama o mehanizmu koordinacije blokira evropski put BiH, isti onaj put za koji se deklarativno zalagao tokom dosadašnjeg mandata u Predsjedništvu BiH.
Ukoliko BiH do septembra ne riješi pitanje mehanizma koordinacije, aplikacija naše zemlje za članstvo u EU se gotovo sigurno neće naći na dnevnom redu sjednice Vijeća za vanjske poslove EU-a, a samim tim nećemo u predviđenom roku dobiti upitnik Evropske komisije i zakoračiti u novu fazu pristupanja zajednici evropskih zemalja. Evropske integracije i reformski procesi, očigledno, padaju u drugi plan kada se dirne u finansije. Pardon, nečije “vitalne nacionalne interese”.
Primjedbe iz redova HDZ-a BiH
Nakon što je Porezna uprava FBiH pokušala uvesti red u poslovanje javnih preduzeća i ustanova, koji duguju višemilionske iznose na osnovu poreza, i to mjerama kojim bi ograničili povlačenje sredstava sa računa, najglasniji protivnici tog poteza bili su HDZ-ovi dužnosnici.
Najviše primjedbi je stiglo iz kompanija i institucija koje se nalaze na području u kojem su Hrvati većina i koje kontrolira upravo HDZ BiH. Potez Porezne uprave se okarakterizirao kao udar na pacijente mostarskih bolnica. Za federalnog ministra zdravstva Vjekoslava Mandića je uvođenje reda u poslovanje institucija bio „politički poligon da se poljulja stabilnost grada Mostara i Hercegovačko-neretvanskog kantona“.
Nedim Pobrić/Faktor.ba
