BiH je, od 1997. godine do kraja 2015. bacila blizu 40 miliona maraka. Naprosto, poklonili smo ih velikim bankama poput Evropske banke za obnovu i razvoj, Svjetske banke, i pojedinim komercijalnim bankama. Zapravo, međunarodnim kreditorima smo plaćali “penale“ za odobrena, a niskorištena sredstva.
Prema podacima navedenim u izvještaju državnih revizora, od 1997. do kraja 2013. na ime ove naknade, poznate pod nazivom “commitment fee“ bankama u svijetu smo platili 33,6 miliona KM, a u 2014. još 1,8 miliona KM. Kako nam je saopćeno iz Ministarstva finansija i trezora BiH u 2015. godini “iskeširali“ smo dodatnih 3,4 miliona KM. Najveći dio ovih sredstava plaćan je u periodu 2005-2015, ukupno skoro 32 miliona maraka.
Ponavljanje preporuka
Kao dva glavna razloga za plaćanje ovih penala u revizorskim izvještajima navodi se da se radi o nedovoljnoj pripremljenosti projekata za koje se ova sredstva odobravaju, te sporom administriranju, odnosno sporoj prohodnosti odluka o potpisivanju ugovora o kreditu, u okviru procesa njihove ratifikacije u domaćiim institucijama. Zbog toga je dolazilo do kašnjenja u predviđenoj dinamici preuzimanja sredstava, zbog čega smo plaćali “penale“.
Ovom naknadom naša država je zapravo plaćala rezervaciju odobrenog novca zato što ga mi nismo preuzimali, kako međunarodni kreditori taj novac ne bi usmjeravali drugim korisnicima. Ovo nije nikakva novina u bankarskom poslovanju, ali je činjenica da se moglo izbjeći plaćanje “penala“. Uostalom, revizori su na to upozoravali još od 2008. godine, kada su sačinili prvi izvještaj o izvršenju budžeta BiH. Od tada naovamo samo je usvojena odluka kojom je donekle u domaćim institucijama ubrzan proces ratifikacije sporazuma o kreditiranju. Ipak, čak i u izvještaju za 2014. sedmi put zaredom revizori su morali ponavljati iste preporuke.
– Ponovno preporučujemo Vijeću ministara BiH da u suradnji s nadležnim organima analizira korištenje sredstava vanjskih kredita za koje se plaća commitment fee i poduzme dalje aktivnosti na otklanjanju mogućih uzroka neadekvatnog korištenja sredstava i smanjenju troškova commitment feeja – navodi se u izvještaju.
Visina ove naknade zavisi od vrijednosti neiskorištenih sredstava, ali i od visine stope penala, ugovorenog perioda u kojem su sredstva na raspolaganju, ali i od vrste projekata za koje su sredstva namijenjena.
– Bespotrebno plaćanje ovih penala dovoljno govori o slaboj međusobnoj koordinaciji institucija na istom ili različitim nivoima vlasti u BiH. Do ove pojave dolazi zbog toga što nemamo precizno razrađen sistem korištenja kreditnih sredstava, pa se djeluje po principu “bitno je da dobijemo novac, pa ćemo vidjeti šta ćemo“. Na ovaj način se skupo plaćaju slabosti koje imamo u ovoj oblasti. Jedan od načina da se izbjegne plaćanje ovih naknada je izrada obavezujuće ekonomske strategije na državnom nivou, jer sada je odgovornost za vođenje ekonomske politike na entitetima – kazao nam je dekan Ekonomskog fakulteta u Sarajevu Željko Šain.
Interes Tužilaštva
Kontaktirali smo i Ministarstvo finansija BiH, pitajući da li se može išta učiniti kako bi se ova pojava zaustavila.
– Najčešće se dešavalo da su kašnjenja bila zbog administrativnih problema, neblagovremene reakcije lokalnih zajednica, poput Sarajevske zaobilaznice, gdje se dugo čekalo na eksproprijaciju zemljišta, a sličnih primjera bilo je i kod drugih projekata. Ministarstvo nema zakonske mehanizme da poziva nekoga na krivičnu odgovornost jer svi krediti zasnivaju se na kreditnim ugovorima gdje dvije strane preuzmu obaveze otplate pod određnim uslovima, grejs periodom, pa i naplatom commitment feeja – kazala nam je Nataša Krsman, portparol Ministarstva finansija BiH.
Prije skoro tri godine u javnosti se pojavila informacija da se čak i državno Tužilaštvo zainteresovalo zašto plaćamo naknade za neiskorištena sredstva. Međutim, od tada do danas nije podignuta nijedna optužnica zbog bacanja para “niz vodu“.
Putevi u BiH pojeli 17 miliona KM
Najviše se, na račun BiH, naplatom takozvanog commitment feeja “oparila“ Evropska banka za obnovu i razvoj. Samo u posljednjih 10 godina EBRD-u smo na ime naknade za odobrena, a neskorištena sredstva platili oko 25 miliona maraka, odnosno oko dvije trećine od ukupnih sredstava plaćenih po ovom osnovu za proteklih 19 godina.
Najviše naknada za neiskorištena sredstva platili smo za izgradnju, obnovu i održavanje puteva. Samo za sredstva namijenjena izgradnji autoputa na Koridoru Vc, od 2009. do danas platili smo oko 7,7 miliona KM. Za kredite namijenjene svim ostalim putnim projektima u prošloj dekadi platili smo dodatnih oko 9,5 miliona KM. Projekti iz oblasti električne energije u proteklih 10 godina “pojeli“ su oko 6,7 miliona KM, a željeznice još oko 4,7 miliona maraka.
A. Šarenkapa/Faktor.ba
