Obično su to proizvodi slabijeg kvaliteta, te pripadaju tzv. trećoj ili četvrtoj kategoriji, tvrde stručnjaci. Međutim, u Agenciji za sigurnost hrane tvrde da ne postoje nikakve kategorije i da svaki proizvod ima deklaraciju na kojoj je napisan sadržaj proizvoda.
Ukoliko sadržaj ne odgovara toj deklaraciji, nastaje problem. Kafa u standardnoj ambalaži i sa deklaracijom koja se prodaje u Bosni i Hercegovini, nema isti miris i okus kao ona kupljena u Njemačkoj i Švicarskoj, uvezene salame i kobasice pune najlošijim kategorijama mesa koje “evropski potrošač” i ne pomišlja da koristi za ishranu. Ista situacija je i sa čokoladnim programom u kojem se obično kakao, lješnik i orasi zamjenjuju nezdravim maslacem.
“Proizvodi koji se nalaze u evropskoj zajednici moraju odgovarati propisima trenutno u BiH i propisima važećim u evropskoj zajednici. Veoma važna je usklađenost kako bi se radilo o istom pitanju i ovdje i u evropskoj zajednici, znači standardi su usklađeni sa standardima evropske zajednice”, kaže Sejad Mačkić, direktor Agencije za sigurnost hrane BiH…
U testiranju koje je Slovačka asocijacija potrošača provela prije nekoliko godina, utvrdila je da isti proizvodi koje velike međunarodne kompanije prodaju u različitim zemljama nisu jednakog kvaliteta. Slična analiza rađena je i u našoj zemlji, a rezultati su bili poražavajući, tvrde iz Udruženja potrošača,
Međutim, zahvaljujući regulativi koja se počela primjenjivati krajem 2014, situacija bi se trebala promijeniti.
“Konkretno, podaci koji se nalaze na ambalaži moraju biti usklađeni sa sadržajem. Također, povećan je font slova i stavljen u prvi plan tako da bi bile spriječene manipulacije”, naglašava Katarina Komorova, iz Zavoda za javno zdravstvo Slovačke.
O razlikama koje su očigledne između kvaliteta robe istih marki koja se prodaje u starim i novim članicama EU, raspravljao je i Evropski parlament, kako bi se ovoj vrsti obmane stalo na put. U Evropskom parlamentu pokrenuta je inicijativa da se ta praksa proglasi prevarom. Ovakvo ponašanje velikim kompanijama omogućilo je i to što, za razliku od SAD, EU nema općeprihvaćenu definiciju prevare s hranom. Jedino određena regulativa propisuje kako je zabranjeno “obmanjivati potrošače”.
Tehnička obrada: cikportal.com (CIK.ba)
Piše: TV1
