Zlatan Golalić je rođen u Banjoj Luci, a početkom 90. godina odlazi u Švedsku, gdje otvara prodavnicu prehrambenih proizvoda pod nazivom „Plivit Trade“. Uvidjevši potencijal tržišta, porodica Gogalić počinje s distribucijom proizvoda s područja bivše Jugoslavije. Korak po korak, brend po brend, postaju najveći distributer prehrambenih proizvoda iz regije.
Prestižna titula
Poslovni uspjeh švedske kompanije „Plivit Trade“, s Bosancem Golalićem na čelu, nije ostao nezapažen. Tako je Zlatan prije dvije godine izabran za najuspješnijeg poduzetnika u regionalnom takmičenju „EY Entrepreneur Of The Year™“. Ova prestižna titula svrstala je Golalića među najuspješnije poduzetnike Švedske. Grande finale održano u Šokholmu omogućilo je Golaliću da na najvišoj instanci predstavi sebe i svoje poslovanje.
Kakvo je poslovanje kompanije u posljednjoj godini?
- Izuzetno smo ponosni na poslovanje i rezultate u prošloj godini. „Plivit Trade“ je ostvario rast prodaje u odnosu na godinu ranije za 17 posto, te je ostvaren rekordan prihod u diviziji distribucija od 41,5 miliona KM. Uz ovo je ostvarena rekordna profitabilnost koja nam omogućava daljnje investiranje u nova tržišta i nove projekte.
O kojoj količini proizvoda je riječ te koje proizvode iz BiH plasirate?
- Na tržište Skandinavije se plasira više od 1.000 proizvoda 28 vodećih proizvođača iz regije. Osim toga, imamo i oko 300 proizvoda pod vlastitom robnom markom ”Plivit” koji se proizvode u BiH, Hrvatskoj, Austriji, Danskoj, Bugarskoj i Grčkoj. U asortimanu imamo manje-više sve vrednije bh. prehrambene brendove: „Plivit“ PL proizvodi proizvedeni u BiH, „Natura“, „Klas“, „Vispak“, „Sarajevski kiseljak“, „Mira“ Prijedor, „Lasta“ Čapljina, „Poljorad“, „Meggle“ Bihać, „Sarajevska pivara“, „Banjalučka pivara“, „Vukoje“, „Kent“, „Master“, kao i proizvode vodećih proizvođača iz regije poput „Podravke“, „Atlantic Groupa“, „Agrokora“, „Kraša“ i ostalih.
Robna marka
Kako domicilno stanovništvo reagira na proizvode s naših prostora?
- Sa ”Plivit” robnom markom uspjeli smo se probiti i među domicilnim stanovništvom. Skandinavski potrošači najviše preferiraju Plivit somune i krastavac, dok su među našom dijasporom najpopularniji „Zlatni puder“, „Zlatna džezva“, „Sarajevski kiseljak“, „Sara“ keksi.
Ulažu li kompanije iz regiona u marketing i oglašavanje?
- Skandinavsko tržište je zahtjevno kada je riječ o ambalaži i samom načinu predstavljanja proizvoda. Stoga, skoro svi proizvodi iz našeg portfelja su u potpunosti pripremljeni za skandinavsko tržište, bilo da je riječ o načinu i veličini pakovanja, redizajnu etiketa, ali i u svakom drugom pogledu. Kada je riječ o većim marketinškim kampanjama, još se generalno jako malo ulaže u promociju brendova, s izuzetkom najjačih brendova kao što su „Vegeta“, „Podravka“ i „Argeta“.
Ekološki proizvođači
Nova strategija razvoja u narednih pet godina će se fokusirati na daljnje prilagođavanje proizvoda domicilnim potrošačima u Skandinaviji, što osigurava organski rast. Dodatno, planiramo razviti HORECA kanal distribucije.
U planu je i pokretanje ekološke kategorije u trgovačkim lancima, te ćemo uputiti poziv za saradnju svim ekološki certificiranim proizvođačima s naših prostora. To će biti prilika da proizvode plasiraju i na tržištu Skandinavije.
Kao suvlasnik i partner u „Adriatic Groupu“, planiramo i snažan razvoj prodaje iz vlastitog asortimana. Prije svega mislimo na tržišne lidere u Skandinaviji, a to su „Brajlović Austria-Grill“ asortiman, te „Plivit“ krastavci.
Marketinška kampanja „Balkan Mat“
Posljednje tri godine implementirali smo marketinšku kampanju ”Balkan Mat” (Hrana Balkana) koja je za cilj imala da se u prodajne objekte vodećeg lanca u Skandinaviji ICA plasira više od 300 proizvoda s Balkana. Uz ovo, imali smo promotivnu kampanju hrane s Balkana, koju smo radili u saradnji s vrhunskim i svjetski poznatim chefom Edinom Džematom. Kuhinju i proizvode s naših prostora uspjeli smo približiti prosječnom skandinavskom kupcu i to je, svakako, utjecalo na povećanje prodaje ovih proizvoda.
Avaz
