“Javnosti je prenesena potpuno pogrešna informacija o navodnom najkišovitijem proljeću”, ispričali su iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda, a isto su potvrdili i u Republičkom hidrometeorološkom zavodu RS, pišu banjalučke Nezavisne novine.
Nebojša Kuštrinović, meteorolog i član Komiteta za klimatske promjene BiH, navodi da podaci Euro centra za srednjoročne i dugoročne prognoze vremena ukazuju da će količina padavina u prvoj polovini trećeg mjeseca biti nešto veća od uobičajene.
“I april će biti nešto kišovitiji, ali crveni alarm se ne pali. Maj će u većem dijelu zemlje biti prosječno topao, a drugi dio tog mjeseca će biti i više suh nego što je to uobičajeno”, kazao je Kuštrinović, koji dodaje da će i jun biti topliji i s manje padavina u odnosu na prosjek.
Komentarišući spekulacije o navodnim poplavama, on dodaje da činjenica da svakog proljeća, kada se snijeg topi, postoji i takva opasnost zbog neuređenih vodotoka, a što nije ništa novo.
Iako su brojni mediji proteklih dana donosili dramatične prognoze, etiketirejući ih i kao “uznemirujuće”, doslovan prevod saopštenja koje je objavljeno na sajtu kompanije “Accuweather” glasi tek da Balkanu, ali i drugim dijelovima Evrope, prijeti opasnost od poplava.
“Kombinacija zime sa velikim količinama snježnih padavina sa visokim, te istovremeno strmim terenom, može dovesti do povećanog rizika od poplava”, navodi “Accuweather” u svojoj prognozi.
Podsjetimo, jedan od najpopularnijih privatnih meteoroloških servisa na svijetu, američka meteorološka kompanija Accuweather, objavila je sezonsku prognozu za proljeće 2016. godine (treći, četvrti i peti mjesec) na Starom kontinentu. Prognozu je potpisao meteorolog Eric Leister.
Naši krajevi se nalaze u “zoni” za koju Accuweather predviđa da bi mogla biti hladnija s više padavina od prosjeka. Accuweather predviđa da će se izraženija ciklonalna aktivnost na jugu kontinenta, kakva je bila tokom zime, nastaviti i početkom proljeća. Sve to moglo bi rezultirati novim poplavama.
Područje koje bi moglo biti pogođenom poplavama se proteže od srednjeg i južnog dijela Italije, preko Balkana, do Slovačke i Mađarske na sjeveru te na jugu do Grčke i zapadne Turske.
Povećanoj opasnosti od poplava bi moglo doprinijeti, u drugom dijelu proljeća i topljenje velikih količina snijega na Dinaridima i Karpatima. Za navedeno se područje tokom proljeća očekuje više oborina od klimatološkog proljeća.
