Od dva miliona građana koji su u ratu otišli iz BiH, veliki broj ostao je da živi u inostranstvu. Mnogi su danas uspješni biznismeni, naučnici, stručnjaci u mnogim oblastima, a ušli su čak i u institucije tih država.
“Dijaspora BiH je rudnik zlata za BiH, rudnik koji nažalost još uvijek niko nije započeo da kopa, znači da koristi”, kaže Haris Halilović, potpredsjednik Svjetskog saveza dijaspore BiH.
Rudnik znanja i iskustva, ali i ogroman ekonomski potencijal. O tome najbolje govori podatak o novčanim doznakama iz dijaspore.
“Tri milijarde i 450 miliona dijaspora doznačuje raznim doznakama u BiH, a još toliko potroši kroz vlastite investicije koje ostvaruje u BiH i to je ono što na značajan način doprinosi našem GDP-u”, ističe Ahmet Egrlić, potpredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH.
“Mnogi smatraju da će doći do smanjenja tih sredstava koja dolaze iz dijaspore, zato što neke druge, treće generacije možda na neki način se ne vraćaju, međutim definitivno taj novac se povećava iz godine u godinu”, dodaje Predrag Jović, zamjenik ministrice za ljudska prava i izbjeglice BiH.
Stručnjaci navode kako je poslije prirodnih potencijala koje ima, dijaspora najveći potencijal za razvoj BiH. Novčane doznake iz dijaspore veća su i od stranih ulaganja. Novcem iz dijaspore finansirane su mnoge velike investicije i biznisi, no to je tek kap u moru mogućnosti koje nisu iskorištene.
“To većini ljudi kojima je stalo do napretka BiH, do napretka ljudi u BiH, mogu vam reći smeta i mi non-stop predlažemo, apelujemo, da se taj odnos države BiH, dakle vlasti BiH promijeni”, dodaje Halilović.
Apeli su konačno stigli do onih kojima su upućeni. Do kraja godine bismo trebali dobiti strategiju za dijasporu koja će definirati državnu politiku prema iseljeništvu, a na koju se, nažalost, čekalo dvije decenije.