cikportal
 vijesti - teme - informacije
POČETNA        VIJESTI        SPORT        MAGAZIN        TEME        O NAMA        MARKETING/KONTAKT

Nakon što je Dodoik ovo uradio, Turska bi mogla uvesti sankcije BiH

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik otputovao je danas u Jerevan, gdje će od 22. do 24. aprila učestovovati u manifestacijama posvećenim obilježavanju stote godišnjice genocida nad Jermenima, saopćeno je iz kabineta entitetskog predsjednika.

Dodik je u Jerevan otputovao na poziv predsjednika Republike Jermenije Serža Sargsjana.


Entitetski predsjednik je nedavno u Narodnu skupštinu RS-a uputio tekst Deklaracije o priznavanju genocida nad Jermenima od 1915. do 1917. godine.

- Srpski narod Republike Srpske, kao slobodarski narod i narod koji je u Prvom svjetskom ratu izgubio jednu trećinu radno sposobnog stanovništva i ogromna prirodna i materijalna bogatstva, solidariše se s nastojanjima jermenskog naroda i podržava isti u nastojanju da se historijska nepravda prizna kao genocid za pokolj počinjen nad Jermenima tokom raspada Osmanskog carstva - navedeno je  tada u Dodikovom saopćenju.

Usvajanjem ove deklaracije Narodna skupština RS-a bi se uime RS-a zauzela za, kako se navodi, poštovanje ljudskih prava, međunarodnog krivičnog prava, ali i podsjetila na nezastarivost zločina protiv čovječnosti i doprinijela borbi protiv negiranja genocida.

Na ovaj Dodikov potez reagirao je potpredsjednik bh. entiteta RS-a Ramiz Salkić, ocijenivši "licemjernim“ Dodikovo ponašanje.

- Neprimjereno je ponašati se na takav način i tražiti osudu zločina koji je počinjen tamo negdje, a u isto vrijeme ne podnijeti za sve ove godine, koliko Dodik obnaša vlast u bh. entitetu RS, deklaraciju Narodnoj skupštini RS o osudi genocida u Srebrenici, nazivajući to pravim imenom kao što to čini čitav svijet - ukazao je Salkić.

Sve dok Dodik, kako je naveo, ne podnese Narodnoj skupštini RS-a deklaraciju o osudi genocida u Srebrenici nemoralno je da podnosi inicijativu o osudi bilo kakvog zločina i genocida, jer to Bošnjaci neće podržati.

Podsjećamo, događaji iz 1915. godine desili su se, dakle, u toku Prvog svjetskog rata kada se dio armenskog stanovništva koji je živio u Osmanskom carstvu pridružio Rusima koji su upali na teritoriju i pobunili se. Ti događaju su predmet spora između Armenije i Turske. Armenski lobi na međunarodnij sceni radi na prikupljanju podrške da su Armenci tada bili žrtve "genocida", dok Turska smatra da bi ocjenu o karakteru tih dešavanja trebali dati historičari, a veliki broj njih se ne slaže s tvrdnjama proarmenskih krugova.

Izvor: CIK.ba