Potpredsjednik Federacije Mirsad Kebo poslao je još 500 dokumenata u Tužilaštvo BiH. Dokumenti se, navodno, odnose na sumnjive finasijske transakcije pomoći tokom rata. Većinu od brojne dokumentacije koju je Kebo do sada predao u Tužilaštvo želi i haški optuženik Radovan Karadžić. Uputio je zvaničan zahtjev ambasadi BiH u Holandiji.
Aktivnosti potpredsjednika Federacije Mirsada Kebe zainteresirale su i haškog optuženika Radovana Karadžića. Od veleposlanika naše zemlje u Holandiji zatijeva kopije dokumentacije koju je Kebo predao Tužilaštvu BiH.
"Nedavno sam došao do saznanja da je g. Mirsad Kebo podnio državnom tužiocu Bosne i Hercegovine zbirku materijala koji dokumentiraju zločine počinjene tokom perioda 1992. - 1993. Ti dokumenti mogli bi biti relevantni za jedno značajno pitanje u mom slučaju – da li su djela okarakterisana u optužnici kao zločini počinjeni od bh. Srba tokom rata bili plod nacionalne politike etničkog čišćenja ili su ta djela počinjena iz drugih razloga, kao što su legitimne vojne operacije, samoodbrana ili iz razloga osvete pojedinaca", stoji u Karadžićevom zahtjevu.
Ovaj Karadžićev zahtjev Kebo ne smatra bitnim. "Zašto bih se zbog istine osjećao nelagodno? Hoće li to neko koristiti i zašto je to tražio - to mene ne interesuje. Nisam dokumentaciju uputio Karadžiću nego Tužilaštvu BiH", kaže Kebo.
S druge strane, u jednoj od zabilješki koju je Kebo dostavio Tužilaštvu navodi se da su pripadnici jedinice El-Mudžahid pri oslobađanju mjesta Vozuća navodno likvidirali osobu srpske nacionalnosti. U dokumentu se spominje i ime Šefika Džaferovića, koji se, navodno, nalazio u blizini ovog događaja.
Međutim, nelogičnost ovog dokumenta jeste što se oslobađanje Vozuće zapravo dogodilo 1995. godine, a Zabilješka je sačinjena godinu dana ranije. Vizionari koji su je sačinili su bili policajci čija se prezimena u dokumentu ne navode.
Izvor: Slobodna Bosna
