Godine 1991. u Hagu je osnovana Badinterova komisija u sklopu Konferencije o bivšoj Jugoslaviji, a njeni članovi bili su predsjednici ustavnih sudova država osnivača EU.
„Badinterova komisija je, svojim mišljenjima, ne samo formirala postojeće granice u trenutku priznanja, administrativne granice, granice u kojima su u tom trenutku pojedine republike imale administrativnu, izvršnu i sudsku vlast i, po tom principu, mi to u Sutorini nismo imali“, poručio je ministar vanskih poslova BiH Zlatko Lagumdžija.
„Idealno, u idealnom slučaju, bilo bi divno da BiH ima još jedan izlaz na more, na kraju krajeva zašto ne tražiti do Zadra? Kraljevina Bosna nekad imala i skoro cijelu jadransku obalu itd.“, ironičan je profesor Fakulteta političkih nauka UNSA Kenan Rašidagić.
Ali činjenica je da je 1937. godine, u Staroj Jugoslaviji, objavljena je odluka kojom su katastarske općine Sutorina i Kruševica izdvojene iz katastarske uprave u Trebinju i pripojene upravi u Kotoru. I time je određen status i položaj Sutorine. Osim toga, Badinterova mišljenja ne sadrže ni AVNOJ-evske granice ni zaključke sa Berlinskog kongresa.
„Badinterova komisija je, u svojim nalazima, koji imaju snagu međunarodne presude jasno rekla da svaki narod, da pojasnim, na zahtjev Radovana Karadžića, rekla da svaki narod ima pravo na samoopredjeljenje, koje znači očuvanje vaše tradicije, kulture, jezika, ali nemate pravo da mijenjate granice“, izjavio je Lagumdžija.
Dakle, princip Badinterove komisije je jasan: tadašnje republike nastavit će da posjeduju teritoriju koju su posjedovale u tom trenutku. Upravo je na osnovu mišljenja ove komisije Skupština BiH donijela odluku o raspisivanju referenduma 1992. godine, podsjeća Lagumdžija. Preispitivanje Badinterovih principa ni u kom slučaju ne ide u prilog BiH, naglašava Rašidagić.
„BiH, koja je, po svim mjerilima struke, jedna slaba država, heterogena država, država koja nema koncenzus postavljen oko bitnih pitanja, kao što su opstojnost same države, a kamoli nekim drugim, otvaranje zapakovanog paketa granica ne može nikako ići u korist.“
„Povodom Sutorine, važno je da shvatimo da ne smijemo dirati u Badinterove granice, naročito danas, kada neki nagovještavaju novi Dejton, nove pregovore u BiH, kad nas obavještavaju da su nezadovoljni unutrašnjim teritorijanim rasporedom u BiH, otvaranje pitanje granica BiH, u kojim smo priznati i primljeni u UN je jedna politička avantura koja nas ne može dovesti dalje od ovoga gdje smo, ali nam može ponovo pojesti vrijeme“, smatra Lagumdžija.
„ Izjave predsjednika Nikolića, kojem se vrlo dopada ta ideja, izjave Milorada Dodika, i na kraju krajeva zahtjev predsjednika SDS-a, činjenica da poslanici SDS-a, činjenica da su poslanici SDS-a jednoglasno odbili da prihvate moj prijedlog, činjenica da su se utrkivali da dokažu da su se oni toga prvi sjetili i ja zaista vjerujem da se neko izvan ove zemlje i neko ko ne želi budućnost ove zemlje u čitavim njenim granicama zaista sjetio ovoga.“
Još je jedna vrlo ozbiljna posljedica negiranja Badinterovih principa, navodi ministar vanjskih poslova.
„Srbi su tako već godinama iščekivali referendum, a poslije kojeg će nastupiti neka divna, krasna Švicarska na teritoriju RS-a. Hrvati isto tako čekaju treći entitet koji će riješiti sve njihove probleme, a Bošnjaci do sada nisu imali tu neku bajkovitu kosku koju će glabati, sad su dobili Sutorinu. Mada Dodik i zvanična politika RS-a im već otima tu kosku jer kaže, ako i pripadne Sutorina, pripast će RS-u.“
BiH nema ni dovoljno jake pravne osnove, a ni dovoljno velike saveznike da bi, za ovo pitanje, tražila arbitražu na Međunarodnom sudu, kaže Lagumdžija.
„Otvaramo naše granice čitave, otvaramo pitanje legalnosti referenduma iz '92. Otvaramo pitanje prava na samoopredjeljenje kojeg može dovesti do mijenjanja granica, jer onda možemo onda hladno unutar BiH da pričamo o samoopredjeljenjima tri naroda i možda i ostalih.“
„Mislim da, 2015. je godina, mislim da su pitanja granica na Balkanu već odavno riješena i mislim da se niko u Evropi i svijetu neće šaliti i dopuštati Balkancima da se ponovo razračunavaju oko nekih granica, ja mislim da je ta priča deplasirana“, stava je Rašidagić.
Izvor: TV1
